Time lapse

Svjetovi pukotina Salmana Rushdija

Sjajni momci

Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!

Time lapse

Čovjek i književni lik pojavljuju se u jedinstvenom fizičkom entitetu, tjerajući vas time na pitanje: postoji li razlika između bića života i bića umjetnosti?

Svjetovi pukotina Salmana Rushdija

Da vas ne mučimo intrigom naslova – ako biste sabrali sve dana (i noći) u ovom vremenskom periodu, dobili biste 1001 noć, što je i osnovni okvir ovog romana.

Sjajni momci

U konačnici, treba još jednom istaći kako predstava “Sjajni momci” govori ili bi trebalo da govori o glumcu kao centralnoj temi, a posredno, dakle, i o teatru. Međutim, šta je funkcija glumca, u ovom slučaju, komičara?

Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!

3

AIda Čopra

Maska je ogledalo publike. Likovi koji je nose predstavljaju društvo i njegove strahove, objašnjava nam Boso.
Kada je Arlecchino, sluga dvaju gospodara bio izvođen u Meksiku, žene su dovodile djecu da dotaknu masku rukama jer ona, po tradicionalnom vjerovanju, oslobađa svakog zla. Oslobađa nas strahova: mi se smijemo u lice našim strahovima.

Time lapse

TimeLapse

Lamija Milišić

Odrubljena glava na stepeništu oživljava u odrazu ogledala, što znači da ipak postoji bitan rascjep između objektivne stvarnosti i (subjektivnog) odraza u ogledalu. Rascjep toliko bitan da mijenja stanje stvari u fizičkom svijetu, da upravlja postojanjem. Možda je to moć umjetnosti nad životom.

Svjetovi pukotina Salmana Rushdija

SalmanRushdie

Jelena Kalinić

Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći je 12. po redu Rushdijev roman i kod nas je odnedavno dostupan u izdanju Buybooka. Da vas ne mučimo intrigom naslova – ako biste sabrali sve dana (i noći) u ovom vremenskom periodu, dobili biste 1001 noć, što je i osnovni okvir ovog romana.

Sjajni momci

Sjajni_momci_plakat

Fatima Bilčević

U konačnici, treba još jednom istaći kako predstava “Sjajni momci” govori ili bi trebalo da govori o glumcu kao centralnoj temi, a posredno, dakle, i o teatru. Međutim, šta je funkcija glumca, u ovom slučaju, komičara? Da li je to isključivo da zabavi publiku, riješi je životnih briga bar na neko vrijeme, ponudi zaborav stvarnosti?

Promocija novog broja književnog časopisa “Život”

ZIVOT-promocija-Sarajevo-(2)-1

U petak, 8.7.2016. godine, sa početkom u 19 sati, u bašti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, održat će se promocija novog broja književnog časopisa "Život".

Na promociji učestvuju:

Almir Bašović

Vahidin Preljević

Refik Ličina

Edin Konjhodžić

O “Maskama dramskog subjekta”

maskedramskogsubjekta

Tina Laco

Bašoviću je jasno da promišljanje o drami nužno podrazumijeva promišljanje o likovima i o radnji kao o njezinom konstruktivnom principu; iako između tih elemenata vlada međuovisnost, autor ima razloga da o ovim elementima koji posreduju između autorske pozicije i govorećeg subjekta promišlja odvojeno.

Stolice

DJK

Fatima Bilčević

U konačnici, za razliku od Ionescovog teksta u kojem se kao jedini stvarni lik na sceni, pored Starca i Starice, pojavljuje Govornik koji treba izreći Starčevu poruku budući je on govorništvu nevješt, u predstavi se pojavljuje Čistač koji posprema scenu, diže stolice i čisti pod oko skupljenih staraca baš kao da oni uopće ne postoje. Na koncu, njih dvoje i umiru, ali prije toga se simbolički umivaju, nimalo slučajno, prljavom čistačevom vodom iz kante.

Kost, kostim

sinoviumiruprviDarko Cvijetić

Marko Misirača daje banjalučkom Matišiću “šarm i štih” ovdašnjih neslegnutih humki, koje preslagujemo već sedamdesetak godina. Blato ovdašnjih grobnica lijepilo nam se po dlanovima, u gledalištu punom grča. Morali su i Marko i Mate dohvatati se komike da bi progovarali o ovdašnjem strašnom i ta se dvosjekla opasnost njihala nad predstavom. Jer kako alanfordovski svijet može opstajati nad zadahom grobnica?

Pobjednici festivala “Dani Jurislava Korenića”

DJK

U okviru regionalnog teatarskog festivala „Dani Jurislava Korenića“ koji je održan na sceni Kamernog teatra 55 od 25.05.2016 do 03.06.2016.godine stručni žiri, u sastavu: Boro Stjepanović, Aleksandar Seksan, Maja Salkić i Dženana Burek, dodijelio je nagradu ‘Jurislav Korenić’ za najbolju predstavu u cjelini, nagradu za najbolje glumačko ostvarenje ‘Žan Marolt’, nagradu za najbolju režiju, nagradu za najbolju mladu glumicu festivala, nagradu za najbolju scenografiju, nagradu za najbolji kostim i specijalna nagrada za najbolji tekst.

Prošlost, ovdje i sada

nas_razred1

Kemal Bašić

Da bi ovo što nudi dramski tekst funkcioniralo na sceni, ansambl je morao biti izuzetno vješt. Nije jednostavno igrati likove koji nisu fiksirani u jednom vremenu niti prostoru, likove čije živote treba zaokružene i cjelovite donijeti na scenu, sa svim promjenama koji se unutar njih dogode, a onda, uz to sve, valjalo je ponuditi i perspektivu koja dolazi „sa one strane života“.

What is Europe, I know.

whatiseurope1

Elvis Ljajić

Ova predstava je značajna i zbog upitnika u svome naslovu. U svijetu u kojem dominira monologizacija javnog prostora, u kojem se ne postavljaju pitanja, u kojem se komunikacija svodi na nivo emitera i receptora, pokušaj da se u pitanje dovede nešto što je gotovo dogma, veoma je značajna. To insistiranje na pitanjima se osjeti i kroz čitavu predstavu, od početka do kraja, iz scene u scenu, od lika do lika.