Filmska kritika

Hrutar

Vedran Grahovac

Hrutar se bavi  sukobom dva brata i njihovim vrlo složenim odnosom, sa kojim nas reditelj postepeno upoznaje. Iako prve komšije, ne razgovaraju međusobno već dugi niz godina. Sva njihova komunikacija svodi se na pisma, koja vrlo retko jedan drugom  šalju preko psa.

Fusi/Virgin mountain

Vedran Grahovac

Iako je ovo na prvi pogled film o simpatičnom Fusiju, njegovoj nesposobnosti i odsustvu želje da se uklopi u svet odraslih, ovo ostvarenje nam kroz jednu dozu finog i nenapadnog humora nudi odličan prikaz društva u kome živimo, društva punog predrasuda, netolerancije za sve i svakog ko je drugačiji. Film o tome kako se većina ljudi u društvu odnosi prema nekome ko je toliko dobar da zbog toga često dolazi u razne neprijatne situacije, koje mogu imati ozbiljne posledice po njega.

Sila se budi za Božić

Svetlana Slapšak

Zvezdane ratove sam otkrila kao literaturu: prvo je roman izlazio u nastavcima u beogradskoj Politici, zatim je izašao 1978. u ediciji omladinskih romana Plava ptica, koja je započela još između dva rata. Roman je izašao zajedno sa filmom, koji se pojavio u Jugoslaviji sa uobičajenim kašnjenjem, oko godinu dana posle premijere 1977. Roman, koji je Džordž Lukas zapravo napravio od scenarija za film, bio je sastavljen po modelu za bajke: taj je model sastavio ruski naučnik Vladimir Prop, dvadesetih godina prošlog veka. Reč je o strogo poštovanoj strukturalnoj analizi, toliko savršenoj da većina bajki odgovara osnovnom modelu, još i danas, premda je model zasnovan na usmenoj i anonimnoj tradiciji.

Fakultativni izlet na Mars

Zvjezdana Saje

Jeftinom patetikom i nedostatkom dramatičnosti izuzev nekoliko scena s početka filma i spašavanja u velikom stilu na kraju, sve upućuje da je film proizveden za široku publiku s potrebom da se svidi, a time i donese očekivanu zaradu kroz komercijalizaciju SF-a.  

(Ne)mogućnosti dijaloga

Sanjin Pejković

Šta znače riječi pomirenje, dijalog, razumijevanje u kontekstu različitih historiografija? Da li osobe koje se priklanjaju jednom historiografskom narativu uopšte mogu da shvate perspektivu ”drugog”? Da li postoji više istina i koja je u tom slučaju ispravnija? Do koje je mjere moguć dijalog o prošlosti, i kad se on pretvara u pregovore dvije zaraćene strane?

U sjeni Birdmana

Fahrudin Kujundžić

U jeku dosad nezapamćene pomame za superherojima u kinima, dok nestrpljivo čekamo nove Avengerse i osluškujemo velike producentske planove za blisku i daleku budućnost, uleti film koji pljunu Hollywoodu u lice. Najednom, nađosmo se u backstageu, ugledasmo napokon jasno sve te licemjerne, ohole, sujetne, samodopadne, bez osnove moćne, a zapravo impotentne ljude. Ugledasmo, najvažnije od svega, žrtve, žrtve jedne nehumane mašinerije za proizvodnju i potrošnju, za običnog čovjeka, nepojmljive količine novca.

Analiza reprezentacije rata u BiH u izabranim dokumentarnim filmovima nastalim u drugoj polovini 2000-tih

Sanjin Pejković

Raznolika označavanja godišnjica vezanih za rat u Bosni i Hercegovini, ali i za početak 1 svjetskog rata su kroz manifestacije, okrugle stolove, skupove, te različite rituale ponovo potaknule diskusije o individualnim i kolektivnim sjećanjima. Vidi se to između ostalog u medijskim (ne)izvještavanjima te svakodnevnim predstavljanjima kolektivnih memorija kao konfliktnih, zavisno od pozicije s koje se gleda. Obilježavanja početka rata spadaju u moderne rituale, koji se naravno mogu koristiti u različite svrhe, no u današnjoj Bosni i Hercegovini su rijetki trezveni pokušaji dijaloga o prošlosti. Vraćanje u prošlost kroz medijsku i filmsku reprezentaciju konflikta, ali i interpretiranje snimljenog je jedan od načina diskutovanja bliže prošlosti.

Krugovi vremena

Maida Tubić


Krugovi govore o životu i izboru, prošlosti i sadašnjosti, ljudskosti i stravičnosti. Pored napetosti radnje, burnih i teških emocija, vizuelne i simboličke komparacije događaja koja je filmu kao mediju jako bliska,  uspješno je ostvaren i prikaz odnosa vremena (odnos prošlosti, sadašnjosti i budućnosti), prokletstvo vraćanja na minule događaje, uzaludno nastojanje nadvladavanja prošlosti i vraćanje u sadašnjost koja može, ali i ne mora biti,  drastično izmijenjenja u sadšnjost koja može biti bolja ili gora od prošlosti. 

Film u digestivnom traktu

Adnan Džebo

Glavna teza ovog filmskog narativa, na koju reditelj (kako stvarni, tako i onaj u filmu) redovito ukazuje, jeste da je način na koji sagledavamo svijet formiran granicama. Tako i film kao medij, ne može iskočiti iz okvira koje mu nameće tehnologija kojoj služi. Na ovu raspravu o granicama, posredno će se ukazivati i pri drugim dijaloškim situacijama.

Smrt čoveka na Balkanu

Kemal Bašić

Zanimljiv je, prvenstveno, zbog toga što se Miroslav Momčilović, režiser i scenarista ovog filma, odlučio da film snimi u jednom kadru, bez montaže i bez ijednog reza, i to koristeći statičnu kameru. Ovaj postupak se mora smatrati hrabrim, jer je odustajanje od montaže i kamere, kao ‘alata’ za konstruisanje filmskog izraza, moralo biti nadoknađeno nečim drugim i moralo biti opravdano.