Philip Roth kao vodič kroz savremenu književnost

Matija Bošnjak

Renomirani i višestruko nagrađivani američki spisatelj Philip Roth je 1975. godine odlučio sakupiti i objaviti, u obliku svojevrsne antologije, nekoliko svojih važnijih intervjua, kritičkih osvrta o vlastitom stvaralaštvu i stvaralaštvu svojih književnih uzora, te nekoliko razgovora sa drugim savremenim književnicima i književnicama, a ista knjiga je nedavno, zahvaljujući Buybook-u i prevodicu Danki Ješiću, prevedena na naš jezik i nosi naslov Čitajući sebe i druge – Razgovori o zanatu. Knjiga koja nudi veoma dobar uvid u, takoreći, sve popratne pojave književne djelatnosti i spisateljske karijere jednog slavnog i uspješnog autora, korisna je i zanimljiva kako onim čitaocima upoznatima sa opusom Philipa Rotha tako i onima koji tek trebaju stupiti na tlo savremene američke proze i otkriti jednog od istaknutijih predstavnika tog provokativnog i pobunjeničkog stila koji se razvijao preko okeana sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća. Tako da ova knjiga, iako sastavljena i objavljena na vrhuncu Rothove spisateljske slave, čitateljima pruža svojevrsnu uvertiru pred čitanje „skandalozne“ Portnoyeve boljke ili pak Američke pastorale, romana zbog kojeg će postati dobitnikom Pulitzerove nagrade.

U preko 30 sakupljenih intervjua Roth razgovara sa novinarima uglednih književnih časopisa i novina, kao što su Le Nouvel Observateur ili The London Sunday Times, pokušavajući dobiti bitku glede toga o čemu je zaista važno govoriti kada je u pitanju književnost, pa su tako možda najzanimljviji momenti tih razgovora oni u kojima Roth mudro, katkad drsko, a nerijetko i s visoka insistira na tome da književnost (i ne samo njegovu) valja čitati, zapravo naučiti čitati pod njenim uslovima i zakonima, što Rothove sagovornike, novinare uvijek sklone zadiranju u sfere sasvim ne-književnih okolnosti, obično dovodi u slijepu ulicu. Iako je dobro poznato da je većina Rothovog opusa zasnovana na polu-biografskim činjenicama, uspomenama iz djetinjstva, faktorima kao što su porijeklo i pripadnost jevrejskoj zajednici, kao književnik će vješto izbjegavati zamku reduciranja vlastitog stvaralaštva na razinu pukog i trivijalnog ispoljavanja vlastite intime i privatnih iskustava u mediju knjige.

Još jedan pokazatelj da bi ovako koncipirana knjiga mogla biti vrijedna i čitateljstvu koje još nije iskusilo Rothov satirični i provokativni smisao za humor jesu i nekolicina umetnutih proznih eksperimenata, rubnih sub-žanrovskih formi, kao naprimjer nikada poslano pismo jednoj ljutitoj kritičarki njegovog djela ili parodija govora američkog predsjednika pod naslovom „Predsjednik se obraća naciji“.

Naročito važan dio ove knjige posvećen je Rothovim uzorima, savremenicima, kolegama i kolegicama internacionalnog spisateljskog ceha. U nekoliko svojih intervjua Roth naglašava koliku važnost je za njegovo pisanje imao utjecaj slavnog Saula Bellowa, također dobitnika Pulitzerove nagrade. Na koncu knjige, kojem prethode intrigantni razgovori sa Milanom Kunderom, Primom Levijem, Ivanom Klimom, Ednom O’Brien, Roth će izložiti i nekoliko svojih opaski kao čitatelj Saula Bellowa, a također će u ovu zbirku tekstova uvrstiti i svoje čitanje proznog opusa, jednog od najvažnijih mu uzora, Franza Kafke.

Drugi dio knjige, moglo bi se reći, odnosi se spram prvog poput ogledala, jer sada je Roth u situaciji onog ko postavlja pitanje, dok drugi pisci odgovaraju. Sa talijanskim književnikom jevrejskog porijekla, Primom Levijem, Roth će razgovarati o iskustvu holokausta i zatočeništvu u koncentracionom logoru kao presudnim motivacijama Levijevog stvaralaštva, naročito u knjizi Zar je to čovjek? Iz razgovora sa Ivanom Klimom, romanopiscem i dramatičarom, možemo saznati mnogo o tome kako je djelovala češka književna svita u periodu sovjetske okupacije, pod stalnim pritiskom cenzure, pod neprestanom prijetnjom izgnanstva ili osuđeništva. Sa jednim od najslavnijih živućih autora, Milanom Kunderom, Roth će razgovarati na temu nekoliko njegovih važnih romana.

Knjiga Čitajući sebe i druge – Razgovori o zanatu, kako je već nagoviješteno, itekako je korisna i zanimljiva svim onim čitateljima koji žele razumjeti onu sferu spisateljske profesije što se naziva književnim životom uopšte, dakle, ono što što postoji pored i okolo pisanja književnosti, ono što se dešava u životima i glavama pisaca između objavljivanja dva romana, ono što određuje poetiku jednog pisca kao čitatoca i poštovaoca tuđe poetike. Šta pisci misle o vlastitom radu, o djelu drugih pisaca, na koji način pokušavaju učiti jedni od drugih i šta ih sve zanima kada su u pitanju drugi pisci – sve to je zabilježeno na nekih tristotinjak stranica ove zbirke fragmenata Rothovog uzbudljivog književnog života.

Tekst,  uz dozvolu autora, prenosimo iz časopisa za književnost i kulturu Život.

Leave a Reply