Svjetovi pukotina Salmana Rushdija

Jelena Kalinić

JelenaKalinic1.jpgDvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći – Salman Rushdie

 

Kada biste imali mogućnost uzeti godinu dana godišnjeg odmora i potrošiti ga u samoći, bez prekida koji su posljedica presijecanja vašeg života sa životima drugih ljudi i taj odmor iskoristiti za čitanje opusa Salmana Rushdija, vjerovatno biste u njegovom magično-realnom svijetu ekstravagantnih junaka i junakinja našli jedan motiv kojeg Rushdie stalno koristi: bilo da se to pukotine na tijelu Salema Sinaja, krhotine aviona iz kojeg je ispao nesretni Chamcha pretvorivši se u biće nalik na samog šejtana, zemljotres u kojem se otvara zemlja i guta Vinu Apsaru, polomljeni Maorov svijet ili svijet Rushdijeve re-interpretacije 1001 noći – procjepi i pukotine su uvijek prisutne u njegovim romanima.

Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći je 12. po redu Rushdijev roman i kod nas je odnedavno dostupan u izdanju Buybooka. Da vas ne mučimo intrigom naslova – ako biste sabrali sve dane (i noći) u ovom vremenskom periodu, dobili biste 1001 noć, što je i osnovni okvir ovog romana.

SalmanRushdie

Naslovna strana (Buybook Sarajevo)

Đžinija Dunija nekoć je davno, davno, prije 800 godina zavoljela smrtnika. I to ne bilo kojeg, nego čuvenog filozofa Ibn Rushda, na Zapadu poznatog i kao Averroes. Zavoljevši Ibn Rushda, zavoljela i čitav, nesavršeni, ali šarmantni ljudski rod. Međutim Dunijin svijet je drugačiji i egzistira na jednom potpuno drugom nivou u odnosu na naš svijet. Zato, Dunija može prelaziti iz svog u zemaljski svijet samo onda kada se otvore pukotine između svjetova. No, nije ona jedina koja može prolaziti kroz ove crvotočine između svjetova – mnoge mračne sile njenog svijeta će pokušati isto to. A kada džinovi, ifriti i džinije prođu kroz pukotine i dođu nama, tada nastupa vrijeme čudnovatosti. Ta „čudnovatost“ kao da neka vrsta one začudnosti koju Viktor Šklovski uvodi kao temeljni pojam ruskog formalizma i kasnijih teorija književnosti u svom članku „Umjetnost kao postupak“. Zaista, potrebno nam je nešto čudnovato i začudno da se probudimo iz letargije i ponovo budemo sposobni vidjeti ljepotu svijeta.

Potomci Ibn Rushda i Dunije su naselili svijet i u svakom od njih se krije jedna kap čudnovatosti. Međutim, rat je na vidiku, i to Rat svjetova. Stara prepirka među sekularnim racionalistom Ibn Rushdom i fundamentalističkim filozofom Ghazalijem eskaliraće opet, 800 godina nakon smrti Ibn Rushda, u rat za opstanak ljudskog roda.

Isuviše je uskogrudo tumačiti ovu borbu kao borbu islamskog fundamentalizma i sekularnog principa – ako se osvrnemo oko sebe, tu istu borbu vidjećemo svugdje oko sebe. Svijet koji ne prihvata argumentovane dokaze, naučnu metodu, racionalizam kao temelj ljudskog napretka i opstanka, to je svijet koji zapao u duboku krizu. I gle čuda – na stranu racionalnog i sekularnog staje mistična i fantazijska sila, Princeza vilinskog svijeta džina i džinija, Dunija. Zavoljevši Ibn Rushda, ona je zavoljela ono zbog čega je čovjek čovjek – zbog njegove težnje da shvati svijet oko sebe, i da na toj težnji gradi svjetove.

Nauka i umjetnost, pogotovo u onoj svom najnematerijalnijem obliku – pripovijedanju, predstavljaju ljudsku čežnju za shvatanjem svijeta. I, kao da ovaj svijet opstaje na nekom zlatnom omjeru racionalnog i iracionalnog – tri četvrtine racionalnog i jedna četvrtina fantazije. Ako prevlada iracionalno, metafizično, ezoterijsko – svijet postaje nesnošljiva shizofrena smjesa u kojoj nema budućnosti za ljudski rod. Međutim, kako će ustvrditi daleki pripovjedač iz budućnosti koji priča ep o Ratu svjetova, svijet  suhe racionalnosti također neće usrećiti ljudski rod.

Ovaj Rushdijev roman nema toliko priča koliko ih ima 1001 noć, ali obiluje začudnim likovima, koji kao da su se ogrnuli plaštom fantazije svjetova DC comics ili Marvel Universe i svojim supermoćima spašavaju svijet od fundamentalizma.

Rushdie i ovaj put ima nepogrešiv osjećaj za aktuelne motive kako bi još jednom  sazdao filozofsku raspravu umotanu u triler-bajku i uvukao nas u svoj svijet.

Leave a Reply